Uzvratio je dobrim na loše djelo

NAPOMENA: Sastavi nisu namijenjeni prepisivanju. Ovi tekstovi su primjeri i služe učenju i shvatanju kako sastav ili pismeni rad trebaju biti napisani. Nismo odgovorni za štetu nastalu prepisivanjem!

Ukoliko ste u potrazi za sastavom Uzvratio je dobrim na loše djelo na pravom ste mjestu. Za vas smo pripremili dvije verzije sastava pa izaberite sastav koji vam se više sviđa.

Sastav na temu Uzvratio je dobrim na loše djelo

Sastav na temu: Uzvratio je dobrim na loše djelo

U jednom mjestu su živjeli ljudi koji su bili vrlo dobri i pošteni. Njihova dobrota se najviše iskazivala prema onima koji su bili manje srećni od njih, kojima su uvijek rado pomagali i davali im sve što su im trebali.

Jednog dana, došao je među njih jedan čovjek koji je bio potpuno drugačiji od njih. On nije imao nikakve dobre osobine i nikoga se nije stidio da pokaže svoje zle namjere. U početku su ga ljudi ignorisali, nadajući se da će se on s vremenom promijeniti i postati bolji, ali to se nije dogodilo. Naprotiv, on je samo postajao sve agresivniji i nasilniji.

Jednog dana, ta loša osoba je počela da napada i krade stvari od onih koji su bili slabiji od njega. Ljudi su se pokušavali obraniti, ali im to nije išlo jer su bili prebrojani i preplašeni. Bilo je jasno da se on neće zaustaviti dok ne dobije ono što želi, pa su ljudi počeli da razmišljaju o tome kako da se odupru njegovim zlim djelima.

Nakon nekog vremena, jedan od najboljih ljudi u tom mjestu je odlučio da se neće više plašiti tog zlog čovjeka i da će mu se suprotstaviti. On je pokušao da mu objasni kako je njegovo ponašanje pogrešno i da se on neće dobro proći ako nastavi da radi loše stvari. Međutim, loša osoba nije htjela da ga sluša i počela je da se smije njemu i da ga uvrijeđa.

Tada je ovaj dobar čovjek shvatio da se ne može boriti protiv zla dobrotom, jer zlo neće nikada shvatiti dobrotu. On je odlučio da će uzvratiti zlu na isti način, da će se boriti nasiljem i represijom.

Tako je on počeo da se bori protiv zlog čovjeka i njegovih ljudi, i uskoro je uspio da ih pobijedi i da očisti mjesto od njihove prisutnosti. Njegova snaga i hrabrost su inspirisali ostale ljude da se pridruže njemu u borbi protiv zla, i zajedničkim snagama su uspjeli da se odupru svim napadima i da osiguraju mir i sigurnost za sve u tom mjestu.

Pouka priče je da na loše djelo treba reagovati loše, burno i represivno, kako bi se zlo ne bi ponovilo. Dobrota neće uvijek biti dovoljna da se suprotstavi zlu, pa je ponekad potrebna i odlučnost i hrabrost da se ono pobijedi.

Sastav Uzvratio je dobrim na loše djelo

Uzvratio je dobrim na loše djelo – pismeni sastav (verzija druga za starije razrede)

U staroj Grčkoj, na primjer, koncept „oko za oko“ bio je uobičajena praksa. To je značilo da ako vam je neko učinio nešto loše, opravdano ste odgovorili jednakom količinom štete. Ovaj koncept se zasnivao na ideji pravičnosti i pravde, a na njega se gledalo kao na način da se ljudi drže u redu i da se spreče da čine zločine ili nanose štetu drugima.

Međutim, ovaj koncept nije bio bez svojih kritičara. Neki filozofi, poput Aristotela, tvrdili su da je odgovor na loše djelo dobrim djelom učinkovitiji način za postizanje pravde i mira. Vjerovali su da se ljubaznošću i saosjećanjem ljudi mogu pridobiti i uvjeriti da promijene svoje načine. Ova ideja vraćanja dobrom za zlo nalazila se iu drugim drevnim kulturama, kao što su Konfucijeva učenja i Hindu Bhagavad Gita.

Jedan poznati primjer vraćanja dobrom za zlo može se vidjeti u priči o kralju Ašoki. Ašoka je bio indijski car koji je vladao carstvom Maurya u 3. veku pre nove ere. Bio je poznat po svojim brutalnim vojnim pohodima i po okrutnom postupanju prema svojim neprijateljima. Međutim, nakon brutalnog osvajanja kraljevstva Kalinga, Ashoka je bio obuzet kajanjem i odlučio je da preokrene svoj život. Prešao je na budizam i proveo ostatak života promovišući mir, pravdu i saosećanje. Gradio je bolnice, škole i manastire i slao misionare da šire Budino učenje.

Još jedan primjer vraćanja dobrom za zlo može se vidjeti u životu Mahatme Gandhija. Gandhi je bio indijski politički vođa koji je bio ključan u vođenju indijskog pokreta za nezavisnost protiv britanske vladavine. Bio je poznat po svojoj filozofiji nenasilnog otpora, koju je nazvao satyagraha. Ova filozofija je bila zasnovana na ideji da, odgovarajući na nasilje s ljubavlju i saosećanjem, ljudi mogu pobediti svoje tlačitelje bez pribegavanja nasilju. Gandhi je koristio ovu filozofiju sa velikim efektom i bio je u stanju da inspiriše milione ljudi da mirno protestuju protiv britanske vladavine.

Danas je ideja vraćanja dobrom za zlo i dalje aktuelna i važna. U svijetu koji je često ispunjen nasiljem, mržnjom i nepravdom, ključno je da odgovorimo ljubaznošću i suosjećanjem. Na taj način možemo pomoći u stvaranju mirnijeg i pravednijeg društva i možemo inspirirati druge da učine isto. Bilo da opraštamo onima koji su nam učinili nepravdu, pomažući onima kojima je to potrebno, ili radeći na miru i pravdi, svi mi možemo igrati ulogu u vraćanju dobra za zlo.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta www.sastav.net. Tekst ne smijete prepisivati, niti preporučujemo da ga koristite u obliku kakav jeste. Tekstovi su namijenjeni učenju. Tekstovi potpisani od strane autora su izdani pod Creative Commons 2.5 licencom. Zabranjeno preuzimanje fotografija bez dozvole.

Similar Posts